PLAVI PUT Filipjanci za 4,2 milijuna kuna grade solarni putnički brod za 80-ak putnika

Energetski neovisni solarni putnički brod bit će u funkciji oživljavanja nekadašnjeg plavog puta s kojim se na Pašmanskom kanalu spajaju općinska priobalna naselja Sv. Petar, Turanj i Sv. Filip i Jakov s Biogradom, Pakoštanima i otokom Pašmanom, kazao je Darko Mikas, voditelj projekta, istaknuvši kako je projekt apliciran za EU sredstva, dok je u općinskom proračunu za 2021. predviđen iznos od 4,2 milijuna kuna

Općinski vijećnici Općine Sveti Filip i Jakov (Babac, Raštane Donje, Raštane Gornje, Sikovo, Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar na Moru, Turanj) jednoglasno su izglasali proračun za 2021. godinu u iznosu od 65.847.309,48 kuna.
- Proračun Općine Sv. Filip i Jakov za 2021. godinu je ambiciozan, ali i ostvariv, razvojan i ima viziju.

Za gradnju komunalne infrastrukture predviđeno je 29.345.976,24 kuna, za održavanje komunalne infrastrukture 4.162.500 kuna, za Dječji vrtić Cvit 4.033.000 kuna, socijalnu skrb 643.200 kuna, šport 310.000 kuna, kulturu 206.000 kuna, te za putnički brod 4.200.000 kuna itd, kazao je načelnik Zoran Pelicarić - Peco.

Poticanje brodskog prometa

Iz gore navedenog najzanimljivija je stavka u iznosu od 4,2 milijuna kuna predviđena za gradnju putničkog broda.
- Riječ je o solarnom putničkom brodu koji će moći primiti od 70 do 80 putnika, kazao je Darko Mikas, viši stručni suradnik za razvoj i društvene djelatnosti Općine Sv. Filip i Jakov.
Kada je Općinsko vijeće u svibnju 2018. donijelo odluku s kojom otok Babac više nije dio kopnenog naselja Turanj već samostalno općinsko naselje, Općina Sv. Filip i Jakov postala je i otočna općina. Odsad će najvjerojatnije biti i pomorska.
- Prije dvije godine Općina je kupila i obnovila brod dug oko sedam metara i s motorom od 50 konja radi naplate korištenja bova za sidrenje plovila te za potrebe odlaska na otok Babac, podsjeća Mikas.
Sad je Općina, odnosno tim Darka Mikasa, voditelja svojevrsne općinske »tvornice eura«, aplicirao na Javni poziv za neposredno sufinanciranje poticanja brodskog prometa na alternativna goriva 2020. kojeg je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje izgradnje plovila s maksimalnim iznosom od 10 milijuna kuna.

Paneli na krovu broda

​- Energetski neovisni solarni putnički brod koji će moći primiti do 80 putnika, u cijelosti se puni i pokreće pomoću energije iz solarnih panela na krovu broda, objašnjava Mikas.
Kad je riječ o energetski neovisnom solarnom brodu dobar primjer je već treće plovilo na solarni pogon u Nacionalnom parku Mljet koje je s 85 posto iznosa sufinancirano iz EU fondova.
- Brod će biti u komercijalnoj funkciji oživljavanja nekadašnjem plavog puta s kojim se na Pašmanskom kanalu spajaju općinska priobalna naselja Sveti Petar, Turanj i Sveti Filip i Jakov s Biogradom, Pakoštanima i otokom Pašmanom. Korist će se i u komercijalne izlete. U općinskom proračunu za brod je predviđen iznos od 4,2 milijuna kuna, naglasio je Darko Mikas dodajući kako je brod brži, jeftiniji i udobniji način putovanja te bi svojom atraktivnošću obogatio i turističku promidžbu i ponudu kao i obogatio život općinskog pučanstva na obali i u zaobalju.

Crkveno zvono bez zvonika

Osim o solarnom brodu treba naglasiti da za neupućene proračunska stavka u iznosu od 165.000 kuna za izgradnju zvonika u Sikovu najvjerojatnije uopće ne znači ništa. Naime, nisu upoznati da je mjesna crkva posvećena svetom Nikoli Taveliću u zaseoku Erstići, vjerovali ili ne, bez zvonika, iako je izgrađena 1977. godine.
Doduše, ima malo zvono razapeto na četiri električna drvena stupa.
- Zvonik samo što se nije počeo raditi, uvjeravali su nas mještani Sikova prije gotovo 10 godina za reportažu o ovom ravnokotarskom naselju objavljenu u veljači 2011. godine
Bilo kako bilo, preko četiri desetljeća dug san Sikovljana, započet 1977. godine izgradnjom crkve, najvjerojatnije će iduće godine napokon postati java.

Zvonik za četiri mjesne fešte

Sikovo je svega tri kilometra zračne linije od obale, između Sv. Filipa i Jakova, Raštana Donjih i Lužina, u ravnokotarskom plodnom polju i zelenilu uzduž županijske ceste na oko tri kilometra dužine.
Veći dio žitelja podrijetlom su doseljenici iz zaobalja. Tijekom Kandijskog i Morejskog rata Sikovo su naseljavali i uskoci iz Bukovice i Like.
- Ovisno o zaseoku i stoljetnim običajima, Sikovljani za svog zaštitnika imaju svece Roka, Ivana i Nikolu te Veliku Gospu. Razlog što se u Sikovu slave četiri fešte godišnje je što su prilikom doseljavanja ljudi donosili svoje običaje pa tako i slavljenje svetaca zaštitnika, upoznala nas je volonterska zamjenica načelnika Josipa Mrkić.

I OTOČNA OPĆINA

Kada je Općinsko vijeće u svibnju 2018. donijelo odluku s kojom otok Babac više nije dio kopnenog naselja Turanj već samostalno općinsko naselje, Općina Sv. Filip i Jakov postala je i otočna općina

Izvor: Zadarski list