Blagdan sv. Roka svečano je proslavljen svetom misom i procesijom

Objavljeno: 16.08.2021

Blagdan sv. Roka svečano je proslavljen svetom misom i procesijom danas 16. kolovoza na Rogovu, na nekadašnjem najvažnijem posjedu benediktinskog samostana sv. Ivana u Sv. Filipu i Jakovu

Blagdan sv. Roka svečano je proslavljen svetom misom i procesijom danas 16. kolovoza na Rogovu, na nekadašnjem najvažnijem posjedu benediktinskog samostana sv. Ivana u Sv. Filipu i Jakovu. Blagdan Sv. Roka ujedno se slavi i kao Dan Općine Sv. Filipa i Jakova te ga je župnik čestitao svim prisutnim žiteljima toga kraja.U sklopu proslave nastupili su podmladak i odrasli iz KUD-a Sv. Roko. Odrasli su na misi pjevali tri pjesme : ulaznu, prikaznu i pričesnu. Podmladak je danas imao svoj prvi nastup kod Sv. Roka a izveli su kolo i jednu pjesmu.Nakon svete mise uslijedio je kratki kulturno- zabavni program ispred crkve. Gostujući KUD "Vesela šokadija" iz Gundinaca izveo je par duhovnih pjesama a sudjelovali su i u procesiji.

Sveti Roko rođen je 1295.god. u Montepellieru, u južnoj Francuskoj. Otac mu je bio grof, potomak francuskih Križara. No unatoč položaju i bogatstvu njegovi roditelji nisu mogli imati djecu. Prema najstarijem životopisu Sv.Roka, molili su se i zavjetovali te su dobili sina. U ranoj mladosti na njega je najviše utjecala majka.Prije nego je navršio 20 godina, ostao je bez roditelja. Prodao je obiteljska dobra, a novac podijelio siromasima. Zatim se, i sam siromah, uputio na hodočašće u Rim. Na putu se zaustavio u Acquapendenteu, gdje je pomagao oboljelima od kuge, a uz Božju pomoć učinio je i nekoliko čudesnih ozdravljenja. Sljedeća postaja njegovog puta bila je Cesena, a zatim Rim gdje se zadržao tri godine. Pri povratku u domovinu zaustavio se u Riminiju, Novari i Piacenzi, pomažući bolesnima i nemoćnima.Osim Sv. Filipa i Jakova u Hrvatskoj je zaštitnik mnogih mjesta: Virovitice, Starog Grada, Sutivana, Kreševa, Prapatnica, Klane, Lumbarde, Šepurina, Lovinca, Svetog Roka u Lici, Zatona, Jazavice, Roždanika, Galgova, Udovičića kod Otoka, Drniša i drugih. Štuje se kao zaštitnik oboljelih od gube, kuge, kolere i općenito zaraznih bolesti, invalida, kirurga, a zaziva se i u pomoć protiv bolesti domaćih životinja.